Kako nastaje karijes? – Simptomi i najčešći uzroci karijesa

2019-01-20T20:06:38+01:0020/01/2019|

Posle prehlada, karijes se broji kao najčešće oboljenje savremenog čoveka. Ukoliko se ne leči na vreme, karijes može prouzrokovati druge bolesti i napraviti daleko veći zdravstveni problem. Međutim, ono što čini ovo zubno oboljenje komplikovanijim nego što se u prvi mah čini jeste to što su njegovi uzroci mnogobrojni, a pravilno održavanje oralne higijene često nije dovoljno da bi se formiranje karijesa sprečilo.

Danas otkrivamo koji sve uzroci čine čoveka podložnijim stvaranju karijesa, kao i oboljenja čiji nastanak karijes može pospešiti. Pre svega, moramo razumeti šta je karijes, i kako on nastaje.

Šta je karijes?

Karijes je oboljenje tvrdih zubnih tkiva koje dovodi do razgradnje gleđi, odnosno demineralizacije, čija je posledica razaranje zuba. Najčešće se karijes stvara na površini zuba, i ukoliko se ne leči na vreme prodire u ostale strukture zubnog tkiva napadajući zubni dentin ili zubni cement.

Kako nastaje karijes?

Hrana koju jedete počinje svoj proces razgradnje u ustima. U vašoj pljuvačci, kao i na vašim zubima nalaze se bakterije koje započinju razgradnju hrane. Ovo je prirodan proces koji se dešava svaki put kada jedete, međutim, kada unosite određene tipove hrane ove bakterije mogu proizvoditi kiseline koje imaju sposobnost razaranja tvrdih zubnih tkiva. Kada se previše ovih kiselina proizvede, dolazi do nastanka karijesa.

Inicijalno, hemijske promene u strukturi gleđi dovode do procesa demineralizacije čiji je rezultat karijes u formi beličaste mrlje. Dalje širenje karijesa je uslovljeno strukturom gleđi, pa tako u predelu fisura karijes ima širu bazu, dok karijes na glatkim površinama odlikuje manja basa a širi otvor.

Ukoliko se ne leči na vreme, karijes gleđi postaje karijes dentina ili zubne kosti. Njegovo dalje širenje u dentinu dovodi do razaranja najvećeg zubnog tkiva u kome se nalaze nervi i krvni sudovi. Kada karijes prodre do nervnih završetaka, dolazi do neprijatnog bola koji je najprepoznatljiviji simptom karijesa na zubima.

Međutim, lokalizovan bol u zubima ne mora nužno značiti i karijes, već je moguće i da se radi o upaljenim desnima. Zbog toga je neophodno posetiti stomatologa od poverenja koji će moći najbolje da ustanovi šta prouzrokuje neprijatnost. Jedino zubar može izvršiti pravilnu dijagnostiku i lečenje karijesa i problema sa desnima, zato ako sumnjate na karijes, ne čekajte i odmah zakažite pregled.

Istraživanja stomatologa su pokazala da se karijes najčešće stvara na griznim površinama pretkutnjaka i kutnjaka, na udubljenjima gornjih i donjih kutnjaka, kao i na mestima gde se često zadržavaju ostaci hrane.

Koji su simptomi karijesa? Kako prepoznati karijes?

Kada razgradnja gleđi dospe u poodmaklu fazu, počinju se pojavljivati prvi simptomi karijesa. Ukoliko primetite bilo koji od ovih simptoma, uputite se kod vašeg stomatologa što pre. Karijes se mnogo lakše i brže leči kada se primeti na vreme.

  • Bol – Lokalizovan bol u zubu/zubima je najčešći znak karijesa.
  • Povećana osetljivost – Ukoliko pri žvakanju osećate bol ili povećani pritisak u zubima, vrlo je moguće da imate karijes. Osetljivost na hladno, toplo ili slatko su česta pojava kod karijesa.
  • Rupe u zubima – Kada karijes dospe u poodmaklu fazu, on može izobličiti vaš zub i napraviti udubljena (rupe) u zubima
  • Gnoj – Gnoj oko zuba implicira da je karijes u poodmakloj fazi koja zahteva imedijatno saniranje jer može dovesti do opasnih zdravstvenih komplikacija.

Veliki procenat ljudi koji oseti neki od ovih simptoma ih ignoriše, i odlučuje da se ne obrati stomatologu zbog straha od zubara, kao i zbog nepridavanja dovoljnog značaja ovom zubnom oboljenju. Karijes može prouzrokovati daleko ozbiljnije bolesti i zdravstvene komplikacije i dovesti do gubitka zuba.

Koji faktori utiču na povećane predispozicije za razvoj karijesa?

Pored vrste i lokacije zuba gde se karijes najčešće stvara, uzrast je faktor koji se najčešće dovodi u vezu sa povećanom predispozicijom za formiranje karijesa.

Deca kao i stariji ljudi su uzrastne grupe u kojima je pojava karijesa najučestalija.

Kod dece, povećana predispozicija za nastanak karijesa se može podeliti na tri životna doba:

  • Uzrast do treće godine života – U ovom uzrastu korišćenje flašice i cucli povećava rizik od nastanka karijesa. Deca do treće godine često piju mleko ili sokove iz flašice pre spavanja, nakon čega se bakterije na zubima brže razmnožavaju i najgrizaju gleđ ukoliko se ne praktikuje pranje zuba nakon korišćenja flašice.
  • Period od 5 do 10 godine – Nakon 5 godine života, mlečni zubi se polako menjaju stalnim zubima. Deca ovog uzrasta su sklona grickanju slatkiša i slaniša koji u velikim količinama mogu narušiti balans bakterija na zubima.
  • Pubertet – Zbog hormonskih i psihosomatskih promena deca u pubertetu su podložnija razvoju karijesa. Takođe, uočeno je da je ovo i period slabije oralne higijene što može ubrzati nastanak karijesa.


Kod starijih osoba
, uzrok povećane predispozicije je drugačiji. Vremenom, zubna tkiva se troše, a desni se postepeno povlače. Povlačenjem desni otkriva se korenski deo zuba koji u prisustvu drugih faktora postaje pogodan za razvoj karijesa. Neki lekovi mogu takođe povećati rizik od stvaranja karijesa tako što utiču na sastav i količinu pljuvačke u ustima.

Koji su najčešći uzroci karijesa?

Kako bi najadekvatnije predupredili formiranje karijesa, neophodno je da znate šta najčešće uzrokuje karijes. Ukoliko ste roditelj, važno je da kod dece razvijete dobre navike kako u održavanju lične higijene, tako i u ishrani, da bi se rizik od formiranja karijesa što više smanjio. Naravno, izlazak iz puberteta ne znači da se karijes ne može više pojaviti. Naprotiv, navike i namirnice koje unosimo kako smo stariji povećavaju mogućnost nastanka karijesa.

Navodimo najčešće uzroke karijesa:

  • Nepravilno pranje zuba – Kada se zubi nepravilno i neredovno peru, plak na zubima se taloži što dovodi do većeg broja bakterija na površinama zuba. Kako ne bi došlo do stvaranja karijesa, ostaci i naslage od hrane i pića se moraju adekvatno ukloniti sa zuba.
  • Manjak fluora – Nedovoljna količina fluora u pastama za zube ili u sredstvima za ispiranje može ubrzati proces demineralizacije koji dovodi do nastanka karijesa.
  • Određene vrste hrane i pića – Kada dospe u vaša usta, šećer u hrani i piću kreira savršeno okruženje za razmnožavanje bakterija kao i za povećanu proizvodnju kiselina štetnih po zube. Prekomeran unos alkohola, gaziranih pića, mleka, slatkiša, slaniša, kolača i torti, povećava rizik od nastanka karijesa daleko više od vrsta hrana i pića koja nemaju visok sadržaj šećera.
  • Raspored i položaj zuba – Kada su zubi previše zbijeni, ili se na nekim mestima preklapaju, ostaci hrane se teže uklanjaju. Samim tim, bakterije zubnog plaka se brže razmnožavaju i povećavaju mogućnost nastanka karijesa. Pravilan položaj i raspored zuba dosta olakšavaju pravilno održavanje oralne higijene, zbog čega je ispravljanje zuba preporučljivo u što ranijem uzrastu.
  • Suva usta – Pljuvačka je prirodno sredstvo za ispiranje zuba koje luči vaš organizam. Kada god jedete ili pijete, pljuvačka ima funkciju da spere što više ostataka hrane i plaka sa vaših zuba. Zbog toga nedovoljna količina pljuvačke u ustima ostavlja prostora za brži nastanak karijesa jer se ostaci hrane ne ispiraju, već se talože.
  • Gorušica – Dospevanje želudačne kiseline do grla povećava količinu kiselina u ustima što pospešuje nagrizanje gleđi. Ukoliko svakodnevno ili povremeno patite od gorušice, potrudite se da obezbedite najkvalitetnije paste za zube i sredstva za ispiranje usta.
  • Poremećaji u ishrani – Anoreksija i bulimija povećavaju rizik od nastanka karijesa na sličan način kao i gorušica. Poremećaji u ishrani dovode do povećane količine kiselina u ustima što ubrzava proces razvoja karijesa.

Zaključak

Karijes je veoma česta pojava i većina ljudi se susretne sa ovim problemom pre ili kasnije u životu. Karijes sam po sebi ne mora biti opasan ukoliko se na vreme primeti i izleči. Međutim, nelečeni karijes može dovesti do zdravstvenih komplikacija i novih oboljenja.

Uzroci karijesa su mnogobrojni, ali se lako mogu preduprediti dobrim prehrambenim navikama kao i pravilnim održavanjem oralne higijene. Odlazite kod svog zubara redovno i izbegnite bespotrebne neprijatnosti bola u zubima.